|
Jeste li znali?
 Hrvatska je osnovana u prvoj polovici 7. stoljeća na ostacima Rimskog carstva.
Kralj Tomislav prvi je hrvatski kralj. Okrunjen je 925. godine.
Hrvatska je zemlja iz koje potječe najstarije slavensko pismo. Od devetog stoljeća Hrvati su koristili vlastito pismo: glagoljicu. U pustinji (samostanu) Blaca na otoku Braču sačuvano je 8000 knjiga, od kojih su mnoge napisane glagoljicom.
Do 18. stoljeća glagoljica se koristila usporedno s latinicom.
Najstariji hrvatski tekst datira iz 1100. godine, a zove se Bašćanska ploča. Napisana je prijelaznim oblikom glagoljice, a osobito je važna je je na njoj prvi put napisano vladarevo ime na hrvatskom jeziku - kralj Zvonimir.
Hrvatska je bila dio Austro-Ugarske Monarhije do završetka Prvog svjetskog rata 1918. Tada je zajedno sa Srbijom i Slovenijom stvorila Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca, kasnije Kraljevinu Jugoslaviju. Nakon Drugog svjetskog rata, Hrvatska je postala dio federativne republike Jugoslavije. Hrvatska je proglasila neovisnost 1991. godine, kada je započeo Domovinski rat.
Gotovo deset posto Hrvatske čine nacionalni parkovi, parkovi prirode i zaštićena područja, a gotovo polovica kopna prekrivena je šumom. Među stotine prirodnih blaga Hrvatske, spadaju dva stroga rezervata, osam nacionalnih parkova i 11 parkova prirode. Točnije, 408 je zaštićenih područja u Hrvatskoj koja zauzimaju 8,54 posto ukupne površine teritorija, odnosno 12,22 posto kopnenog teritorija i 1,94 posto teritorijalnog mora. Zaštićeno područje hrvatskih prirodnih ljepota ima površinu od 7528 kvadratnih kilometara, što je gotovo tri puta više od površine Moskve ili šest puta više od New Yorka. Uz to, u Hrvatskoj ćete sigurno u potpunosti shvatiti značenje fraze „50 nijansi zelene”, jer moćne i tajanstvene šume pokrivaju ukupno 47 posto površine kopnenog teritorija.
U Hrvatskoj raste gotovo 9000 različitih vrsta biljaka i 24 tisuće različitih vrsta životinja. Od tog je broja 1091 vrsta endemska. U Jadranskom moru ukupan broj vrsta i podvrsta mogao bi biti veći od 12 tisuća.
Hrvatski nacionalni cvijet je perunika (iris).
Posljednji primjerak sredozemne medvjedice živi u hrvatskom akvatoriju.
Najpopularnija hrvatska pasmina je definitivno dalmatinski pas. Ovaj točkasti ljepotan postao je zaštitni znak Hrvatske još mnogo prije poznatog crtanog filma “101 dalmatinac”. Samo ime dalmatinskih pasa otkriva kako su porijeklom iz Dalmacije. Bilježe to i stare slike i zapisi iz crkvenih kronika iz 16. stoljeća, a franjevački samostan u Zaostrogu čuva dokaz kojeg danas svi mogu pogledati. U tom se samostanu nalazi slika Posljednje večere na kojoj je uz apostole i dalmatinski pas. Osim kao lovački psi, pratili su konjanike u ratu, čuvali su granice u konjačkim odredima i pratili su karavane. U 17. stoljeću pratili kočije koje su prevozile razne proizvode i dobra i čuvali kočije od kradljivaca i drugih napada.
Hrvatska ima jednu od najkvalitetnijih voda za piće u Europi.
Hrvatska uživa u 2.715 sunčanih sati godišnje. To je više nego u Sydneyju u Australiji. Otok Hvar je otok s najviše sunčanih sati u čitavoj Europi, pa ga se zbog toga često naziva i Sunčani Hvar. Ne čudi stoga što se Hvar nalazi među 10 turistima najpoželjnijih otoka u Europi.
Hrvatska ima 1246 otoka, otočića i uvala, a samo 48 ih je naseljeno.
Najveći hrvatski otok je Krk, površine 462 kilometra kvadratna.
Godine 1960. Nacionalni park Paklenica 'glumio' je američki Divlji zapad u 11 filmova o Winnetou.
Posljednji preostali europski bjeloglavi supovi nalaze se na hrvatskom otoku Cresu.
Osnovan 1963. u Makarskoj, malakološki muzej ili muzej školjaka sadrži najopsežniju zbirku školjaka na svijetu.
Najviši hrvatski vrh nalazi se na 1.831 metar nadmorske visine i zove se Sinjal ili Dinara, po planini na kojoj se nalazi.
Lukina jama osma je najdublja jama na svijetu. Duboka je 1.392 metra, a nalazi se u nacionalnom parku Sjeverni Velebit na nadmorskoj visini od 1.474 metara.
U Dinaridima koji se prostiru duž Hrvatske živi čovječja ribica (Proteus anguinus), endemični vodozemac. Ovo biće može preživjeti deset godina bez hrane te živi slijepo u mraku pećina.
U Hrvatskoj se u istočnoj Slavoniji nalazi grad koji je najstarije kontinuirano naselje u Europi. Vinkovci su kontinuirano naseljeni preko 8300 godina, a u ovom pitomom slavonskom gradu pronađen je i najstariji europski kalendar Orion.
Glavni grad Hrvatske je Zagreb, a prvi glavni grad bio je Nin.
Crkvica Svetoga Križa u Ninu važan je spomenik starohrvatskog crkvenog graditeljstva. Taj simbol Nina jedini je sakralni objekt u Ninu koji je ostao netaknut od građenja do danas. Poznati engleski arhitekt Thomas Jackson prozvao ju je najmanjom katedralom na svijetu.
Svaki dan u podne, u Zagrebu možete čuti Grički top, koji se od 1. 1. 1877. godine ispaljuje s kule Lotršćak da označi sredinu dana. Prvobitna namjera je bila da top označi podne i upozori crkvene zvonare.
Hrvata ima svgdje u svijetu, a zanimljiv je podatak kako više Hrvata živi van Hrvatske nego u njoj. Naime u Svijetu je otprilike 4,2 milijuna Hrvata, dok ih je u domovini oko 4 milijuna. Podaci su danas vjerojatno još porazniji. No također je zanimljiv podatak kako su 90% stanovnika Hrvatske upravo Hrvati.
Hrvatska je po veličini 127. zemlja svijeta.
Hrvatska i Španjolska imaju najveći broj nematerijalnih dobara pod zaštitom UNESCO-a, uključujući pašku čipku, pravljenje medenjaka (licitara) i rezbarenje drvenih igračaka.
Hrvatska ima sedam spomenika pod zaštitom UNESCO-a, čija lista svjetske baštine uključuje 890 posebnih mjesta na svijetu, od kojih su u Hrvatskoj: povijesni kompleks u Splitu s Dioklecijanovom palačom; Stari grad Dubrovnik; Nacionalni park Plitvička jezera; episkopalni kompleks Eufrazijeve bazilike u Poreču; povijesni grad Trogir; katedrala Sv. Jakova u Šibeniku i Stari grad na otoku Hvaru.
U Hvaru se svakog Uskrsa održavaju pasionske procesije. Najpoznatija procesija zove se Za križem, kada se pjeva Gospin plač. Ova je tradicija započeka u srednjem vijeku, a pjesme koje se pjevaju smatraju se najstarijima u Europi.
U središtu Istre smjestio se maleni gradić Hum dug tek oko 100 metara, a širok 30, a legenda kaže kako je ovo mjesto stvoreno zahvaljujući divovima koji su u dolini rijeke gradili gradove. Slikoviti Hum u središnjoj Istri, nedaleko od Umaga broji svega 20-ak stanovnika i jedan je od rijetkih sačuvanih primjera urbanog razvoja isključivo unutar gradskih zidina. Ima dvije male ulice i tri reda kuća. Osim toga, poznat je i kao grad biske, rakije s imelom, čiji recept navodno potječe iz Huma.
U Stonu se nalaze najduže zidine u Europi, a dugačke su pet kilometara.
Na zaštićenom području Kamenjak na Medulinskoj rivijeri možete vidjeti otiske dinosaura, a u blizini se nalazi otočić Fenolinga, koje je ujedno i jedno od najbogatijih europskih nalazišta tih otisaka, a sadrži čak preko sto primjeraka.
Najveća skupina neandertalaca živjela je na našem području, zbog čega imamo najveću kolekciju pronađenih ostataka neandertalskog čovjeka na jednom mjestu. Muzej krapinskih neanadertalaca jedan je od najmodernijih muzeja u Hrvatskoj i središnjoj Europi.
Obala i oblik jedne od najpoznatijih hrvatskih plaža, Zlatnog Rata u Bolu na otoku Braču, ovisi o vjetru, koji joj mijenja i boju.
Pulski amfiteatar jedan je od tri očuvana u svijetu. Također je šesti najveći amfiteatar koji postoji.
Najstarije sveučilište u Hrvatskoj je Sveučilište u Zagrebu, osnovano 1669. godine.
Čak dvojica Hrvata osvojila su Nobelovu nagradu: Lavoslav Ružička, 1939. i Vladimir Prelog, 1975. godine.
Hrvatski znanstveni vizionar i filozof Ruđer Bošković utemeljio je egzaktni znanstveni pristup rješavanju statičkih pitanja u graditeljstvu rješavajući statičke probleme sakralnih i kulturnih objekata (crkava sv. Petra u Rimu i sv. Genoveve u Parizu, katedrale u Milanu i carske knjižnice u Beču). Savjetovao je stavljanje pet koncentričnih željeznih traka na kupolu sv. Petra kada je otkrivena pukotina. Njegov je prijedlog prihvaćen i Michelangelov rad je spašen.
Hrvatski pisac Marko Marulić prvi je upotrijebio riječ 'psihologija' u djelu Psichiologia de ratione animae Humanae. Značenje riječi bilo je "znanost o duši". Također, Marulić je autor prvog svjetskog književnog bestselera pod imenom De institutione bene vivendi per exempla sanctorum.
Za daktiloskopiju, metodu identifikacije pomoću otiska prsta, zaslužan je Hrvat Ivan Vučetić, Hvaranin koji se rodio 1858. godine odselio je u Argentinu i promijenio ime u Juan Vucetich Kovacevich. Zaposlio se u Centralnom uredu policije u La Plati, gdje preuzeo je ured za identifikaciju u kojem je izumio opremu za uzimanje i arhiviranje otisaka prstiju te drvenu spravu - daktilonom s otvorima za prste u koji se umetao karton. Argentinska policija je usvojila uspješnu metodu otkrivanja kriminalaca, a ubrzo se daktiloskopija počela primjenjivati u cijelom svijetu.
Na mjesecu su (valjda) bili samo Amerikanci, ali do nebeskih visina digli su se i neki Hrvati. Bar što se znanosti tiče. Naime čak četiri naša znanstvenika toliko su zadužili znanost da su po njima nazvani mjesečevi krateri. Hrvatski svemirci su Ruđer Bošković, Andrija Mohorovičić (geofizičar koji je 1892. otkrio sloj u Zemljinoj kori u kojem dolazi do porasta brzine širenja potresnih valova), Leo Brenner (astronom, sagradio je zvjezdarnicu na Malom Lošinju te doprinio astronomiji promatranjem Saturna, Jupitera , Marsa i Venere) i naravno, Nikola Tesla.
Nikola Tesla je Hrvat. Rođen je u Smiljanu, u Lici.
Ivan Lupis Vukić je u 19. stoljeću u Rijeci napravio prvi torpedo.
Marko Polo, avanturist i putopisac, dolazi s Korčule, otoka u Hrvatskoj gdje se može posjetiti i njegova kuća. Marco Polo napisao je prvu putopisnu knjigu na svijetu "Putovanja Marka Pola".
Jedan od prvih izumitelja padobrana bio je hrvatski konstruktor Faust Vrancic, koji je padobran konstruirao na temelju crteža Da Vinci. Uspješno je skočio je s tornja u Veneciji 1617. godine s padobranom za koji je koristio platno raspeto na pravokutni okvir. Također, Vrančić je izumitelj i prve turbine na vjetar.
Hrvat Slavoljub Penkala 1906. je godine izumio mehaničku olovku, nazvanu Penkala. Patent je registriran u 35 zemalja, a njegova tvrtka TOZ Penkala još uvijek radi u Zagrebu.
Prvi stranac koji je dobio Oscara za najbolji animirani kratki film bio je Dušan Vukotić, veliki hrvatski animator i redatelj. Oscara je dobio za film Surogat ("Ersatz") 1961. godine.
Maglite svjetiljke izmislio je američki izumitelj hrvatskog podrijetla Ante Maglica (eng. (Anthony "Tony" Maglica). Rođen je u New Yorku, no djetinjstvo je proveo na dalmatinskom otoku Zlarinu.
Svjetski poznati modni kreator Ottavio Missoni rođen je 1921. godine u Dubrovniku, a dio djetinjstva je proveo u Zadru.
Irac James Joyce smatra se jednim od najutjecajnijih pisaca modernističke avangarde s početka 20. stoljeća, a bio je učitelj engleskog jezika u Puli početkom 20. stoljeća.
Agatha Christie svoj je drugi medeni mjesec provela u Dubrovniku i Splitu. Slavno ubojstvo u vlaku Orient Express, dogodilo se u Slavoniji.
Prema brojnim istraživanjima i anketama upravo u Lijepoj našoj vidjet ćete najčarobnije zalaske u najljepšim bojama. Poznati redatelj Alfred Hitchcock odabrao je grad Zadar kao mjesto gdje možete vidjeti najljepši i nezaboravni zalazak sunca.
Radnja Shakespeareove "Dvanaeste noći" smještena je u Iliriji, drevnoj regiji zapadnog Balkana gdje se sada nalazi Hrvatska (i Slovenija, Crna Gora i Albanija).
Kravata je izum Hrvata, a može se zavezati na 177000 načina. Tradicija kaže da su žene u prošlosti vezale svom suprugu uski šal, tj. kravatu oko vrata u znak njihove ljubavi. Kravata, vrpca koja se nosi oko vrata provučena ispod ovratnika košulje, raširila se Europom u 17. stoljeću posredstvom hrvatskih vojnika u Tridesetogodišnjem ratu, na kojima je postala prepoznatljiv modni detalj. Među prvima su je prihvatili Francuzi, pa u njihov jezik dolazi pod nazivom cravate, a kasnije i u druge europske jezike pod sličnim nazivima. Tko bi rekao da će obični rubac oko vrata hrvatskih vojnika postati jedan od najpoznatijih modnih detalja u svijetu.
Na otoku Susku ženska narodna nošnja je najkraća narodna nošnja u Europi. Ljepota susačkih svečanih narodnih nošnji nadaleko je poznata. Mlade žene nose kratku suknju živopisnih boja, te odgovarajući prsluk. Ispod suknje nose ružičaste ili narančaste duge vunene čarape. Otok, na kojem živi samo 151 stanovnik, tako ima najkraću narodnu nošnju u Europi. Njihova šarena folklorna haljina razlikuje se od svih ostalih jer jedina ne prekriva koljena.
U Dubrovniku je 1296. izgrađen jedan od prvih srednjovjekovnih kanalizacijskih sustava, a u uporabi je i danas.
Prvi na svijetu uveli smo karantenu. Naime, davne 1377. godine Dubrovnik je bio prvo mjesto na svijetu koje je uvelo karantenu u doba kuge. Tada je Veliko vijeće Dubrovačke Republike donijelo odluku kojom se ni domaći ni strani ljudi koji dolaze iz okruženih zaraznih područja ne smiju primiti u grad kao ni na dubrovačko zemljište dok ne provedu mjesec dana čišćenja na otocima Mrkanu, Bobari i Supetru u blizini grada Cavtata. Inače, sama riječ karantena dolazi od talijanskog Quaranta što označava broj 40. U ovom slučaju odnosilo se na broj dana izolacije. Ono što je posebno zanimljivo za razdoblje 16. i 17. stoljeća u Dubrovniku je kako su postojale protuepidemijske mjere na brodovima u svrhu zaštite pučanstva od zaraznih bolesti. Ovu odredbu je donijela je upravo dubrovačka vlada.
Dubrovnik je formalno prvi priznao Sjedinjene Američke Države nakon što su 1776. godine proglasile nezavisnost od Velike Britanije. Dubrovnik, danas grad u Hrvatskoj, u to je vrijeme bio nezavisna republika.
Ako rodite na trajektu Jadrolinije na putu s Hvara, vaše će se dijete doživotno moći besplatno voziti trajektom.
Hrvatska se može pohvaliti brojnim neobičnim Guinnessovim rekordima poput onog za najdužu štrudlu svijeta – 1762,45 metara!
Jeste li znali da su Zadarske orgulje prve orgulje svijeta kojima upravlja more?
Vino se u Hrvatskoj proizvodi već dvije i pol tisuće godina zahvaljujući utjecaju Grka. Hrvatska ima više od 300 vinorodnih područja. DNK testovi dokazali su da američka sorta grožđa zinfandel potječe iz Hrvatske (crljenak). U Hrvatskoj postoji 41 188 vinara koji uzgajaju grožđe za svoja vina na 20 885 hektara vinograda. Zanimljivo je i kako imamo čak i jednu podvodnu vinariju smještenu u mjestu Drače na poluotoku Pelješcu u južnoj Dalmaciji. Ovdje vino dozrijeva u amforama na dubini od 20 metara ispod vode.
Osim po vinu nadaleko smo poznati po našem izvrsnom maslinovom ulju. Ovdje prednjači naš najveći poluotok Istra koji je šest godina zaredom proglašen najboljom svjetskom regijom u proizvodnji maslinovog ulja. Istru će tako i u 2021. godini ponovo krasiti titula najkvalitetnije svjetske regije za ekstra djevičanska maslinova ulja, a to je posebno važno s obzirom da se u publikaciji nalaze ulja iz cijelog svijeta. Naime, istarski maslinari našli su se u društvu 500 najboljih iz 54 maslinarske države s ukupnim udjelom od čak 14%.
Hrvatska je dom najvećeg svjetskog tartufa koji je težio 1,31 kg. Pronađen je 2. studenog 1999. godine blizu mjesta Livade u Istri. Tartuf je bio dug 19.8 cm, 10.4 cm širok i 13.5 cm visok. Kao najveći tartuf na svijetu 2000.godine ušao je u Guinnessovu knjigu rekorda.
Puno smo činjenica čuli o našoj zemlji no jeste li znali kako su upravo Hrvati su sedmi najviši muškarci na planeti? Kažu kako je Dalmacija kraj u kojem su navodno muškarci u Hrvatskoj najviši.
Picigin je tradicionalni amaterski sport. Igra se u plitkoj vodi, a cilj je spriječiti lopticu da dotakne vodu. Na popisu je nematerijalnih dobara pod zaštitom UNESCo-a.
Zanimljiva činjenica za sve ljubitelje Igre prijestolja, odnosno poznate serije ‘Game of thrones’ je ta da je King’s Landing iz serije u stvarnosti grad Dubrovnik, čije zidine čine najutvrđeniji sustav u Europi. Engleski pjesnik Lord Byron Dubrovnik je prozvao "biserom Jadrana". Još uvijek nosi taj naziv.
Kip sfinge koji se danas nalazi u Splitu, star je preko 3 tisuće godina. Donesen je iz Egipta za vrijeme vladavine cara Dioklecijana.
Čokolada s rižom je izumljena u Hrvatskoj 1963. godine u tvornici Zvečevo u zapadnom slavonskom gradu Požegi.
|
Jeste li znali?
